Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka

Projektom „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2020.“ unaprijed su definirani opći i specifični ciljevi istraživanja kako za kvalitativno, tako i za kvalitativno istraživanje.

Opći je cilj istraživanja definirati polazne vrijednosti za mjerenje učinka NSUR-a i AP-a NSUR na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te definirati potrebe romskih zajednica, kao i prepreke uključivanja romske nacionalne manjine na lokalnoj/regionalnoj i nacionalnoj razini.

Specifični istraživački ciljevi sljedeći su:
1/ Utvrditi profile članova uzorkovanih romskih kućanstava prema spolu, dobi, obrazovnom, radnom, socijalnom, pravnom, materijalom i zdravstvenom statusu.
2/ Opisati uvjete života i stanovanja uzorkovane romske populacije u terminima socijalne isključenosti, materijalne deprivacije i kvalitete života te utvrditi stanje s legalizacijom nekretnina.
3/ Utvrditi ekonomsku dinamiku romskih kućanstava: oblike pristupa tržištu rada, izvore prihoda, životne troškove i financijska opterećenja i prioritete, opisati strukturu
dugotrajno nezaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine i utvrditi njihov broj, utvrditi stupanj diskriminacije pri zapošljavanju te spremnost za uključivanje u
tržište rada i ključne prepreke za ostvarivanje prava na rad.
4/ Utvrditi iskustva s romskim pomagačima u nastavi i njihov doprinos razvoju vještina djece unutar školskog sustava; utvrditi (ne)postojanje vrednovanja obrazovanja
djece te do koje mjere postojeći sustav obrazovanja romske djece omogućava razvoj vještina i sposobnosti potrebnih za gospodarstvo utemeljeno na znanju; utvrditi stupanj postizanja dječje dobrobiti prema ustanovljenim indikatorima; utvrditi stupanj etničke segregacije u području obrazovanja; utvrditi obuhvat školovanja na svim
odgojno-obrazovnim razinama te utvrditi glavne prepreke i razloge za napuštanje obrazovnog sustava.
5/ Utvrditi obuhvat romske populacije zdravstvenim osiguranjem; dostupnost, korištenje i zadovoljstvo zdravstvenim uslugama romske populacije, razinu svijesti o važnosti zdravlja, zastupljenost pojedinih dječjih i ostalih tipičnih bolesti i drugih zdravstvenih poteškoća, kao i glavne prepreke u dostupnosti zdravstvene skrbi. 
6/ Utvrditi korištenje sustava socijalne skrbi prema oblicima socijalne pomoći i socijalnim uslugama, utvrditi stupanj dostupnosti i pravovremenosti socijalnih usluga te
nezadovoljene potrebe za takvim uslugama, utvrditi iskustva nasilja nad ženama u obitelji i nad djecom u školi.
7/ Utvrditi stupanj uključenosti Roma u javni i politički život te njihova osobna iskustva i percepciju diskriminacije Roma u različitim područjima života.
8/ Utvrditi vrijednosti i norme romske populacije poput rodne ravnopravnosti, očuvanja okoliša, sudjelovanja u političkom životu, odobravanja nasilja i korupcije itd., kao
i percepciju romske kulture i identiteta unutar romske nacionalne manjine.
9/ Utvrditi ključne izazove i prepreke u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma na županijskoj i lokalnoj razini prema mišljenju ključnih dionika.
10/ Utvrditi ključne preporuke (aktivnosti prema utvrđenim izazovima) kako bi se pospješila provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma iz perspektive ključnih
dionika.

Za potrebe studije cjelokupno empirijsko istraživanje provedeno je kao tri odvojene cjeline: 1) predistraživanje/mapiranje s primarnim ciljem utvrđivanja romske populacije kao preduvjeta uzorkovanja i prikupljanja podataka o specifičnostima lokaliteta na kojima obitavaju pripadnici RNM; 2) druga se cjelina odnosila na kvalitativnu metodologiju – provođenje polustrukturiranih intervjua s predstavnicima relevantnih institucija na razini jedinica lokalnih samouprava i predstavnicima romske nacionalne manjine te provođenje sedam fokus-grupa s predstavnicima relevantnih institucija na županijskoj razini, dok se 3) posljednja i ključna cjelina odnosila na kvantitativno istraživanje metodom ankete (face to face). Tijekom predistraživanja/mapiranja proveden je dio intervjua s pripadnicima romske nacionalne manjine s ciljem boljeg upoznavanja diskursa kojim se Romi koriste za različite sintagme ključne za razumijevanje ciljeva i aktivnosti NSUR-a, kako bi se jasnije jezične strukture mogle uključiti u anketni upitnik.

Drugim riječima, cjelokupno istraživanje provedeno je takozvanom mješovitom metodologijom (engl. mixed methods). Vodiči za intervjue i fokus-grupe konstruirani su na temelju prethodno proučene literature, pratili su strukturu Nacionalne strategije za uključivanje Roma radi dobivanja dubljeg uvida u dosege i izazove implementacije strategije, nastojeći da se postavljenim instrumentarijem odgovori na opći cilj i specifične ciljeve istraživanja. Također, bila su uključena i ona pitanja koja nisu dostatno (ili uopće) bila obuhvaćena anketom. Kao što je već naznačeno, najveći broj pitanja koji se odnosio na različite tematske edukacije (primjerice edukacije u školama o štetnosti konzumiranja sredstava opojnosti za djecu i mlade) bio je uključen u pitanja za intervjue. Tako je kvalitativno istraživanje imalo eksplanatornu funkciju za sva područja NSUR-a te dodatno za one dimenzije koje nisu obuhvaćene strategijom, a važne su za razumijevanje konteksta izazova provedbe strategije (poput pitanja koja su tematizirala odnos Roma i većinskog stanovništva, ključne negativne trendove općenito, ključne pozitivne trendove i glavne prioritete), što je omogućilo uvid u različita mišljenja i perspektive između romske nacionalne manjine i predstavnika relevantnih institucija. Kvantitativna dimenzija, kao središnja i ključna cjelina ovoga istraživanja odnosila se na istraživanje iskustava same romske nacionalne manjine s ciljem prikupljanja baznih podataka potrebnih za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma. Na temelju prethodno proučene stručne i znanstvene literature, a posebice indikatora provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma te na temelju rezultata dijela kvalitativnog istraživanja izrađen je osnovni koncept koji je upotrijebljen u kvantitativnom dijelu istraživanja kao pomoć pri konstrukciji anketnog upitnika. Tako je upotrijebljen korelacijski nacrt istraživanja u kojem se nastoje utvrditi povezanosti između mjerenih konstrukata.