Analiza mikrostrija na gleđi ljudskih zuba iz perioda mezolitsko-neolitske tranzicije sa teritorije centralnog Balkana i južnog dela Panonske nizije
- 1. Laboratory for Bioarchaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade
- 2. Departmant for Biotechnology, University of Alicante
- 3. BioSense Institute, University of Novi Sad; Laboratory for Bioarchaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade
Description
Jedna od najznačajnijih promena u ljudskoj prošlosti desila se u periodu mezolitsko – neolitske tranzicije, kada ljudi sa lovačko-sakupljačkog prelaze na sedelački način života i bavljenje poljoprivredom. Ovaj proces naziva se neolitska demografska tranzicija i značajno je uticao na biologiju ljudi i njihovu ishranu. Veliki potencijal za razumevanje ovih promena predstavlja analiza zuba koja omogućuje da saznamo npr. stepen abrzivnosti hrane, prisustvo proteina u ishrani na koje ukazuje zubni kamenac ili ugljenih hidrata koji utiču na pojavu karijesa. Pored makroskopskih metoda, postoje i mikroskopske analize zuba poput proučavanja mikrostrija na gleđi zuba, koje, takođe, pružaju značajan uvid u način ishrane mezolitsko-neolitskih zajednica. Mikrostrije nastaju kao posledica procesa mastikacije hrane. Naime, različite vrste namirnica sadrže drugačije abrazivne čestice koje čovek unosi u organizam zajedno sa hranom. Tako se, na primer, u biljkama nalaze fitoliti, na koži ribe silikatne čestice, a u mlevenom brašnu čestice kamena, koje sve mogu ostaviti mikroskopski vidljive tragove na zubima.
U ovom radu će biti prikazani preliminarni rezultati analize mikrostirija kod 40 individua iz perioda od 9500. do 5500 g. p.n.e., koje potiču sa teritorije Đerdapske klisure, južnog dela Panonske nizije i Šumadije. Za potrebe analize mikrostrija izrađeni su silikonski kalupi, pomoću kojih su napravljene replike zuba od epoksi smole. Dobijene replike analizirane su posmatranjem pod skenirajućim elektronskim mikroskopom.
Preliminarni rezultati pokazali su da postoji značajna razlika u obrascima mikrostrija između mezolitskih i neolitskih zuba. Na mezolitskim zubima uočeni su kompleksniji obrasci sa većim brojem mikrostrija, što upućuje na zaključak da su se ljudi u mezolitu hranili mnogo abrazivnijom hranom od ljudi u neolitu. Ovakav rezultat može biti rezultat promene u vrsti i načinu obrade hrane u neolitu.
Files
SAD 2019 Jelena Markovic.pdf
Files
(206.7 kB)
Name | Size | Download all |
---|---|---|
md5:7fa9c101a2f74aa1509cec0db1069c2c
|
206.7 kB | Preview Download |