Conference paper Open Access
Živaljević, Ivana;
Dimitrijević, Vesna;
Stefanović, Sofija;
Balasse, Marie
<?xml version='1.0' encoding='utf-8'?> <resource xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xmlns="http://datacite.org/schema/kernel-4" xsi:schemaLocation="http://datacite.org/schema/kernel-4 http://schema.datacite.org/meta/kernel-4.1/metadata.xsd"> <identifier identifierType="DOI">10.5281/zenodo.1286776</identifier> <creators> <creator> <creatorName>Živaljević, Ivana</creatorName> <givenName>Ivana</givenName> <familyName>Živaljević</familyName> <nameIdentifier nameIdentifierScheme="ORCID" schemeURI="http://orcid.org/">0000-0002-0873-7950</nameIdentifier> <affiliation>BioSense Institute, University of Novi Sad</affiliation> </creator> <creator> <creatorName>Dimitrijević, Vesna</creatorName> <givenName>Vesna</givenName> <familyName>Dimitrijević</familyName> <nameIdentifier nameIdentifierScheme="ORCID" schemeURI="http://orcid.org/">0000-0001-8121-5457</nameIdentifier> <affiliation>BioSense Institute, University of Novi Sad; Laboratory for Bioarchaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade</affiliation> </creator> <creator> <creatorName>Stefanović, Sofija</creatorName> <givenName>Sofija</givenName> <familyName>Stefanović</familyName> <nameIdentifier nameIdentifierScheme="ORCID" schemeURI="http://orcid.org/">0000-0001-7434-8788</nameIdentifier> <affiliation>BioSense Institute, University of Novi Sad; Laboratory for Bioarchaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade</affiliation> </creator> <creator> <creatorName>Balasse, Marie</creatorName> <givenName>Marie</givenName> <familyName>Balasse</familyName> <affiliation>CNRS-Muséum national d'Histoire naturelle, Paris, France</affiliation> </creator> </creators> <titles> <title>Dužina sisanja kod teladi i počeci upotrebe kravljeg mleka u ljudskoj ishrani: potencijali izotopskih analiza</title> </titles> <publisher>Zenodo</publisher> <publicationYear>2018</publicationYear> <dates> <date dateType="Issued">2018-06-01</date> </dates> <language>sr</language> <resourceType resourceTypeGeneral="ConferencePaper"/> <alternateIdentifiers> <alternateIdentifier alternateIdentifierType="url">https://zenodo.org/record/1286776</alternateIdentifier> </alternateIdentifiers> <relatedIdentifiers> <relatedIdentifier relatedIdentifierType="DOI" relationType="IsVersionOf">10.5281/zenodo.1286775</relatedIdentifier> <relatedIdentifier relatedIdentifierType="URL" relationType="IsPartOf">https://zenodo.org/communities/biosense_institute</relatedIdentifier> <relatedIdentifier relatedIdentifierType="URL" relationType="IsPartOf">https://zenodo.org/communities/birth</relatedIdentifier> </relatedIdentifiers> <rightsList> <rights rightsURI="https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode">Creative Commons Attribution 4.0 International</rights> <rights rightsURI="info:eu-repo/semantics/openAccess">Open Access</rights> </rightsList> <descriptions> <description descriptionType="Abstract"><p>Pored brojnih dru&scaron;tvenih i ekonomskih promena, kao i promena u ljudsko-životinjskim odnosima, domestikacija životinja omogućila je i pojavu nove namirnice u ljudskoj ishrani: životinjskog mleka. Ranije se pretpostavljalo da eksploatacija mleka nije predstavljala ključni motiv u prvobitnim stadijumima domestikacije, već da se pojavila nekoliko milenijuma kasnije. Međutim, skora&scaron;nje analize lipida apsorbovanih u zidovima keramičkih posuda sa većeg broja ranoneolitskih nalazi&scaron;ta ukazuju da se mleko eksploatisalo od samih početaka stočarstva. Ipak, mnoga pitanja o ovom procesu i tretmanu životinja ostaju nedovoljno razja&scaron;njena, budući da bi dostupnost mleka ljudima bila u direktnoj vezi sa dužinom laktacije kod životinja, ali i sa količinom neophodnom za ishranu mladunaca. Izotopske analize kojima se može pratiti dužina sisanja i prelazak na biljnu ishranu kod mladunaca, pokazale su se kao vredno oruđe za razmatranje ovih pitanja. Na osnovu metoda koji su razvile Balas i Trese, ispitale smo vreme prestanka sisanja na primeru nekoliko jedinki goveda sa ranoneolitskih nalazi&scaron;ta Starčevo-Grad, Topole-Bač i Magareći mlin. Budući da je goveče bilo najznačajnija i najzastupljenija domaća životinja u faunističkim uzorcima sa ovih nalazi&scaron;ta, kao i na većini ranoneolitskih nalazi&scaron;ta u centralnoj Srbiji, može se pretpostaviti da je u eksploataciji mleka naročiti značaj imalo kravlje mleko. Analiza je uključivala sekvenciono uzorkovanje prvog i drugog molara iz donje vilice, tj. posmatranje promena u vrednostima izotopa azota (&delta;15N) tokom različitih stadijuma formiranja ovih zuba (pre rođenja, tokom sisanja i nakon prelaska na biljnu hranu). Istovremeno, istraživanje je uključilo i utvrđivanje starosti jedinki u trenutku smrti, da bi se&nbsp; sagledali obrasci klanja i njihova potencijalna veza sa eksploatacijom mleka. U radu ćemo prikazati rezultate izotopskih i arheozoolo&scaron;kih analiza, i diskutovati o njihovim implikacijama za bolje razumevanje prirode stočarstva i muže u ranom neolitu, uključujući i deljenje mleka između ljudi i teladi.</p></description> </descriptions> <fundingReferences> <fundingReference> <funderName>European Commission</funderName> <funderIdentifier funderIdentifierType="Crossref Funder ID">10.13039/100010661</funderIdentifier> <awardNumber awardURI="info:eu-repo/grantAgreement/EC/H2020/640557/">640557</awardNumber> <awardTitle>Births, mothers and babies: prehistoric fertility in the Balkans between 10000 – 5000 BC</awardTitle> </fundingReference> </fundingReferences> </resource>
All versions | This version | |
---|---|---|
Views | 71 | 70 |
Downloads | 55 | 54 |
Data volume | 76.3 MB | 74.9 MB |
Unique views | 59 | 58 |
Unique downloads | 53 | 52 |