Conference paper Open Access

Dužina sisanja kod teladi i počeci upotrebe kravljeg mleka u ljudskoj ishrani: potencijali izotopskih analiza

Živaljević, Ivana; Dimitrijević, Vesna; Stefanović, Sofija; Balasse, Marie


Citation Style Language JSON Export

{
  "publisher": "Zenodo", 
  "DOI": "10.5281/zenodo.1286776", 
  "language": "srp", 
  "title": "Du\u017eina sisanja kod teladi i po\u010deci upotrebe kravljeg mleka u ljudskoj ishrani: potencijali izotopskih analiza", 
  "issued": {
    "date-parts": [
      [
        2018, 
        6, 
        1
      ]
    ]
  }, 
  "abstract": "<p>Pored brojnih dru&scaron;tvenih i ekonomskih promena, kao i promena u ljudsko-\u017eivotinjskim odnosima, domestikacija \u017eivotinja omogu\u0107ila je i pojavu nove namirnice u ljudskoj ishrani: \u017eivotinjskog mleka. Ranije se pretpostavljalo da eksploatacija mleka nije predstavljala klju\u010dni motiv u prvobitnim stadijumima domestikacije, ve\u0107 da se pojavila nekoliko milenijuma kasnije. Me\u0111utim, skora&scaron;nje analize lipida apsorbovanih u zidovima kerami\u010dkih posuda sa ve\u0107eg broja ranoneolitskih nalazi&scaron;ta ukazuju da se mleko eksploatisalo od samih po\u010detaka sto\u010darstva. Ipak, mnoga pitanja o ovom procesu i tretmanu \u017eivotinja ostaju nedovoljno razja&scaron;njena, budu\u0107i da bi dostupnost mleka ljudima bila u direktnoj vezi sa du\u017einom laktacije kod \u017eivotinja, ali i sa koli\u010dinom neophodnom za ishranu mladunaca. Izotopske analize kojima se mo\u017ee pratiti du\u017eina sisanja i prelazak na biljnu ishranu kod mladunaca, pokazale su se kao vredno oru\u0111e za razmatranje ovih pitanja. Na osnovu metoda koji su razvile Balas i Trese, ispitale smo vreme prestanka sisanja na primeru nekoliko jedinki goveda sa ranoneolitskih nalazi&scaron;ta Star\u010devo-Grad, Topole-Ba\u010d i Magare\u0107i mlin. Budu\u0107i da je gove\u010de bilo najzna\u010dajnija i najzastupljenija doma\u0107a \u017eivotinja u faunisti\u010dkim uzorcima sa ovih nalazi&scaron;ta, kao i na ve\u0107ini ranoneolitskih nalazi&scaron;ta u centralnoj Srbiji, mo\u017ee se pretpostaviti da je u eksploataciji mleka naro\u010diti zna\u010daj imalo kravlje mleko. Analiza je uklju\u010divala sekvenciono uzorkovanje prvog i drugog molara iz donje vilice, tj. posmatranje promena u vrednostima izotopa azota (&delta;15N) tokom razli\u010ditih stadijuma formiranja ovih zuba (pre ro\u0111enja, tokom sisanja i nakon prelaska na biljnu hranu). Istovremeno, istra\u017eivanje je uklju\u010dilo i utvr\u0111ivanje starosti jedinki u trenutku smrti, da bi se&nbsp; sagledali obrasci klanja i njihova potencijalna veza sa eksploatacijom mleka. U radu \u0107emo prikazati rezultate izotopskih i arheozoolo&scaron;kih analiza, i diskutovati o njihovim implikacijama za bolje razumevanje prirode sto\u010darstva i mu\u017ee u ranom neolitu, uklju\u010duju\u0107i i deljenje mleka izme\u0111u ljudi i teladi.</p>", 
  "author": [
    {
      "family": "\u017divaljevi\u0107, Ivana"
    }, 
    {
      "family": "Dimitrijevi\u0107, Vesna"
    }, 
    {
      "family": "Stefanovi\u0107, Sofija"
    }, 
    {
      "family": "Balasse, Marie"
    }
  ], 
  "type": "paper-conference", 
  "id": "1286776"
}
16
16
views
downloads
All versions This version
Views 1616
Downloads 1616
Data volume 22.2 MB22.2 MB
Unique views 1414
Unique downloads 1515

Share

Cite as