10.5281/zenodo.1216135
https://zenodo.org/records/1216135
oai:zenodo.org:1216135
Živaljević, Ivana
Ivana
Živaljević
0000-0002-0873-7950
BioSense Institute, University of Novi Sad
Dimitrijević, Vesna
Vesna
Dimitrijević
0000-0001-8121-5457
BioSense Institute, University of Novi Sad; Laboratory for Bioarchaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade
Radmanović, Darko
Darko
Radmanović
Museum of Vojvodina, Novi Sad
Stefanović, Sofija
Sofija
Stefanović
0000-0001-7434-8788
BioSense Institute, University of Novi Sad; Laboratory for Bioarchaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade
Lov, stočarstvo i simbolički značaj životinja na Golokutu: nove analize arheozoološkog materijala
Zenodo
2017
Golokut-Vizić, rani neolit, životinjski ostaci, lov, stočarstvo, sezonalnost, simbolizam
2017-05-29
srp
Presentation
10.5281/zenodo.1216134
https://zenodo.org/communities/eu
Creative Commons Attribution 4.0 International
Domestikacija životinja i promene koje su time usledile smatraju se jednim od ključnih ‘neolitskih’ inovacija, zajedno sa pripitomljavanjem biljaka, pojavom grnčarije i artefakata od glačanog kamena, kao i novim oblicima društvene organizacije i ideologije. Ovi procesi, međutim, nisu bili ujednačeni, niti su neizostavno pratili jedni druge. Rad se osvrće na eksploataciju životinja na ranoneolitskom lokalitetu Golokut-Vizić na zapadnim obodima Fruške gore. Faunistički uzorak sa ovog lokaliteta ukazuje da su se njegovi stanovnici, osim uzgajanja domaćeg govečeta, ovce, koze i svinje, bavili i lovom na divlje goveče, jelena, srnu i divlju svinju i sakupljanjem školjki i puževa. I divlje i domaće životinje bile su zastupljene jedinkama različitih uzrasta, što bi ukazivalo da su se lov, tj. klanje domaćih životinja odvijali tokom različitih sezona. Katkada su ostaci životinja bili ‘ritualno’ deponovani, kakav je slučaj sa lobanjom divljeg govečeta pohranjenom u grobu žene u zgrčenom položaju. Pored toga, preliminarna arheozoološka analiza ukazala je i na različit sastav faune u kontekstima jama, što bi se takođe potencijalno moglo dovesti u vezu sa određenim obrascima strukturalnog deponovanja. Osim diskusije o udelu lova i stočarstva u kontekstu ranoneolitskog naselja na Golokutu, različitim sezonama ljudskih aktivnosti i tretmanu životinjskih ostataka, ovo istraživanje otvara mogućnosti za dobijanje podataka o dužini dojenja kod domaćih životinja putem analiza stabilnih izotopa, a time i bolje sagledavanje ljudskog uticaja na životinjsku biologiju u cilju eksploatacije mleka.
European Commission
10.13039/501100000780
640557
Births, mothers and babies: prehistoric fertility in the Balkans between 10000 – 5000 BC