Ubulwele Beentudla obubizwa ngeMonkeypox Sebukhona eSewula Afrika

Vukuzenzele Unnamed

UNgqongqotjhe wezePilo uDorh. Joe Phaahla uvumile bona ubulwele be-monkeypox sebukhona eSewula Afrika lokha nakakhulumisana nababikiindaba ePitori esifundeni se-Gauteng.
Uthe, uthole umbiko ovela kwa-National Health Laboratory Services (NHLS) wokobana ubulwelobu be-monkeypox buqinisekiswe miphumela yeLabhorathri.
Kuvele bona iNgogwana yobulwelobu sele ikhona e-Gauteng neTjingalanga Kapa.
I-monkeypox bulwele obunamatshwayo angasibukhali, bubonakala ngomqubuko esikhunjeni nofana ngeenlo njana ezimabhamuza ezivela esikhunjeni. Buvamise ukuba bulwele obungasibukhali obubulala abantu abangaba liphesende linye kwaphela.
Ubulwelobu kwakhe kwabikwa bona bukhona emazweni we-Afrika alandelako; e-Nigeria, e-Democratic Republic of Congo, e-Central African Republic ne-Ghana eminyakeni yabo-2000.
Ukwehla kobulwelobu kwamvanje, kudoswa phambili lizinga eliphezulu labantu abatheleleke ngabo ekubahlali be-Europe, nalapha ilizwe le-UK lingelidosa phambili ngo kuba ngilo elinenani labantu abangafika ema-700 abanabo, e-Spain ibambe abantu abama-500, kwalandela ilizwe le-German, Portugal ne-France. UNgqongqotjhe uthe i-National Institute for communicable Diseases (NICD) sele ithome ihlelo lokufundisa abasebenzi bezepilo nge-inthanethi, elibizwa nge-online in-service training ukobana bakghone ukubona amatshwayo wobulwelobu ukwenzela bona bakwazi ukwenza iinhlanhlubo zela bhorathri ezitlhogekako.
“Ubulwelobu burhatjheka kwaphela lokha abantu nabathintanako, njeke angeze wabuthola ngokobana ube sekumbeni yinye nomuntu onabo, kutjho uNgqongqotjhe.
UNgqongqotjhe u-Phaahla uqinisekise abahlali beSewula Afrika bona i-monkeypox akusiyingongwana engakhange kheyibonwe ngaphambili begodu abososayensi banalo ilwazi ngayo.
USihlalo weKomidi Yokweluleka yaboNgqongqotjhe (i-MAC) ngeze-COVID-19 obuye abe lilunga le-NHLS, uPhrofesa Koleka Mlisana ,uthe i-monkeypox bulwele oburhatjheke khulu emazweni aseKabeni ye-Afrika naseTlhagwini ye-Afrika begodu obaziwa ngokunga bi bukhali khulu namkha ukungabi nesihluku.
Ubulwelwe obujayeleki lekobu, buvamise ukutholakala kanengi ebantwini abahlala eendaweni ezithile zamazwe athileko.
Uthe kunamatshwayo afanako hlangana kobulwele be-smallpox nebe-monkeypox.
“Ikhona imijovo yokuhlabela nemitjhoga yokwelapha i-monkeypox .Ubulwelobu buzibonakalisa ngama tshwayo afana newomgomani nangesifo se-Legionnaire. Okuqakathekileko kukobana umuntu osele anabo kulula ukumbona begodu akusilula kobana angabudlulisela kabanye abantu ngokungafani namanye angena ngeendlela zokuphefumula. Ubulwelobu butholakala kwaphela ngokobana uthintane eduze khulu nomuntu onabo,” utjho njalo.
Ubulwele be-Legionnaires bufana nebamaphaphu obumbi Khulu obubizwa bona yi-pneumonia.
UPhrofesa Mlisana uthe kuqakathekile bona abantu abatjhidelene namkha ekhe bahlangana nomuntu onabo ubulwelobu balandelelwe bebatholwe begodu umNya ngo weZepilo uzokuragela phambili ngokubazuma.
Uqinisekise abahlali beSewula Afrika kobana amalabhorathri weSewula Afrika anazo zoke iintlabagelo ezaneleko, zokobana aqalene namkha ajamelane nokutheleleka ngobulwelobu okutjha okungahle kuvele.
– SAnews.gov.za