UkuThuthukiswa kwabaNzima ngokomNotho Kuyinto Efaneleko Ehlelweni Lokukhulisa Umnotho

NgoSihlabantangana wanonyaka kuvunyelwe ikontraka emlando yokuThuthukiswa okuBanzi kwabaNzima ngokomNotho ePumalanga Kapa ekuligadango elithuthukisa ngendlela ehle ukuzibandakanya kwamabhizinisi wabomma abanzima emkhakheni wezamandla.
Itheminali elonda umthamo weembaseli elawulwa yi-BP Southern Africa eMonti ithengiselwe i-Wasaa, ekuyikhampani yeembaseli ezijameeko. I-Wassa ithenge yoke ipahla yetheminali namashere afikela ema-20% edoyelweni lokulayitjhela namaphayiphi wetheminali.
Ukuya ngokombiko womnyaka wee-2020 okhutjhwe yiKomitjhini yokuThuthukiswa okuNabileko kwabaNzima ngokomNotho etjengisa ukuthi imikhakha eminengi iyatlhayelelwa ukufikelela isibalo esifunekako sabomma ababanini bamabhizinisi, ukuthengwa lokhu kwetheminali yeembaseli okwenziwe yikhampani yabomma abanzima kumlando omuhle.
Kufaka isandla emzameni wethu njengelizwe ukulungisa ukungalingani kwangaphambilini nokuqinisekisa ukuthi kuba nokuzibandakanya okutjha kwenengi labantu emnothweni welizwe lekhethu.
Mhlapha Ngimemezele Ukuhlonywa koMkhandlu oLuleka ngokuThuthukiswa ngokuNabileko kwabaNzima ngokomNotho (i-B-BBEE), ekumkhandlu omutjha nofaka hlangana urhulumende, amabhizinisi, iinhlangano zabasebenzi nabanye abalimindima.
Umkhandlu lo wakhelelwe ukuya ngombiko womnyaka wee-2001 owakhutjhwa  yiKomitjhini ye-BEE.
Umbiko lo waba mphumela werhubhululo elinabileko mayelana nesakhiwo somnotho weSewula Afrika nalokho okwabe kutlhogeka nakuhlelwa ngobutjha umnotho, ukwandisa amakghono wabosomabhizinisi abanzima, ukuphatha nobunini bamabhizinisi babantu abanzima kunye nokubuyisa abomma abanzima kuthungelelwano lomnotho.
Ngomnyaka ozako, kuzakuba mnyaka wamatjhumi amabili selokhu umThetho wokuThuthukiswa ngokuNabileko kwabaNzima ngokomNotho (i-B-BBEE) – owabasisekelo salomkhandlu – waphasiswa.
Ukuzibophelela kwethu ukunzinzisa nokudephisa ukuthuthukiswa ngokomnotho akutjhuguluki.
Kungebangelo ukuthuthukiswa kwabanzima ngokomnotho kuyingcenye yokwakha kabutjha nokuvuselela umnotho ngesikhathi sikamabhubhisa oyiCOVID-19.
Lesi ngesinye seenqiniseko engazihlathulula kilomKhandlu wabamaBhizinisi wabaNzima ekuthomeni kwenyanga egadungileko, lapho sikhulume ngobujamo be-B-BBEE ngelizweni, iragelophambili esele lifikelelwe nokutlhogeka ukuthi sikwenze ngokubambisana kukwakhela phezu kwenzuzo yethu.
Nanyana kube neragelophambili ebonakalako eminyakeni ematjhumi amabili edlulileko, kunemikhakha lapho sisasalele khona.
Sikhambe sinyava nakuza ekukhuphuleni ukuphatha kwabanzima, ukukhuphula ihlelo lokuthuthukisa amakghonofundwa, ukunzinzisa ukuthuthukiswa kwamabubulo nokunabisa ihlelo lokuthenga ukunikela abomma abanzima nelutjha amathuba.
Umbuso webandlululo wawakha ngabomu umnotho oqalangeneko ukuphumelelisa abantu abamhlophe. Inengi lamaSewula Afrika laninwa emnothweni wamambala, lapho abosomabhizinisi abanzima baminyezelwa emikhakheni yamabubulo emincani emalokitjhini nezabelweni.
Ngekupheleni kombuso webandlululo, amakhampani wabantu abanzima egade atloliswe ku-JSE bekangaphasi kwephesende linye. Isibalwesi asikathuthuki eminyakeni ema-28 edlulileko.
Ngokunjalo sele kube nemizamo eqakathekileko eyenziwe yikoro yangeqadi nombuso ukukghonakalisa ukulima indima kwabantu abanzima emnothweni.
Hlangana nomnyaka wee-2017 newe-2020, pheze kwafakwa amabhizinisi ama500 ukutlolisela ubulunga kuKomitjhini ye-B-BBEE emikhakheni eqakathekileko njengeyokwakha, yepahla, yethekhnoloji yokwabelana ngelwazi, zevakatjhobukela nomkhakha weenthuthi, ubunini babanzima budlule esibalweni esibekiweko.
Ukutjhugululwa nokukhula komNotho kuyakhambisana.
Angeze kwaba khona elinye ihlangothi ngaphandle kwelinye.
Ngokuhlanganisa amatjhuguluko ehlelweni lamabubulo, siragela phambili umfuziselo wokukhulisa umnotho ngokwabelana kunokuwuhlukanisa.
UmNyango wezeRhwebo, amaBubulo nokuPhalisana (i-DTIC) ulandelela  lomnqopho ngamahlelo ahlukileko. Afaka hlangana amahlelo wokusekela amabhizinisi wezabelweni newemalokitjhini, ibandulo elikhambisana nepahla edluliswa yiHlangano eThuthukisa amaBubulo (i-IDC) kibomma abanzima namabhizinisi welutjha nesabelomali sama-SMME somthangalasisekelo esikhulisiweko eKorweni yezomNotho eKhethekileko ye-Tshwane.
Ngamaqhinga ahleliweko sidosa phambili ukuthengwa kwepahla ekhiqizwe elizweni lekhethu okusiza khulu amabhizinisi wabanzima. Isibonelo, abatjali abalitjhumi abatlikitle ikontraka bafumene isekelomali elizii-R336 njengengcenye yeqhinga lokubhura ngeenkukhu. Urhulumende uhlo me ithungelelwano labathengisi abanzima elizokuhlanganisa amakhampani wabanzima kezokudla, imikhiqizo yobunjiniyera, iinsimbi zeenkoloyi, imikhiqizo yokuziphotjhonga neminye imikhakha yomnotho.
Njengengcenye yejima lethu lokwakha isizukulwani esitjha sabosomabubulo abanzima, nyakenye urhulumende wakhupha imali emaBhiliyoni amaBili nesiQuntu samaRanda  (i-R2.5 Billion) ngesekelo elitjha kibosomabubulo abanzima abali-180 eyanikelwa njengemalimboleko ebuya ku-IDC ngesiKhwama sokuNikela amaNdla sesiTjhaba (i-NEF) neembonelelo zeskimu se-DTICA.
Eminyakeni emithathu ezako amabhiliyoni ama-R21 abekelwe ngeqadi yi-IDC, i-NEF namanye amaziko ukusekela amakhampani wabanzima, wabomma, welutjha nalawo aphethwe basebenzi.
Kuyakhanya ukuthi mnengi umsebenzi osadingeka ukwenziwe ukulungisa iintjhijilo ezinengi amabhizinisi wabanzima aqalene nazo.
Lokhu kufaka hlangana ubudisi bokufumana imali yokuthoma nokukhulisa ibhizinisi nekghono lama-SMME ukufumana amamakethe wokuthengisa imikhiqizo yabo. Amabhizinisi wabomma abanzima ngiwo khulu athomana nobudisi ekunikelweni amaphrojekthi angamakhulu.
Ukuphelisa umlandelande wokungathuthuki ngehlelo lokuthuthukisa abanzima ngezomnotho akusiyo indaba emayelana nokuziphatha kwaphela, kuyinto eyamukelekako ngokwebhizinisi.
Ukuraga nokunina inengi labantu abanzima emnothweni kukghama ukukhula komnotho, okuba nomthelela kiwo woke amabhizinisi. Ukunabisa isisekelo samabhizinisi kuqakathekile ekukhuleni komnotho.
Sinomsebenzi ohlanganyelwako wokuraga ijima lokunzinzisa i-B-BBEE ngombana kufuze kutjhatjalaliswe ukungalingani.
Umnotho ongalinganiko uletha imiphakathi engalinganiko, imiphakathi engalinganiko ayikhuli begodu ayitlhurhe ngokomnotho.
Akusikumbi kwaphela, kodwana akunaragelophambili kumabhizinisi ukuthi ahlale aphethwe babantu bembaji abamhlophe.
Abathengi abanengi mphakathi weSewula Afrika abathenga kibo abamhlophe nabafumana iinsetjenziswa kibo. Lokhu kufuze kubonakale ekuqatjheni ngokuhlukana kweentjhaba nekuphatheni, ubunini nokuthenga.
Ihlelo le-B-BBEE lizokuphumelela ngetjhebiswano nokuzibophelela ekuhlelweni kabutjha komnotho.
Ukuhlonywa komKhandlu omutjha we-B-BBEE kuzokusiza ekunabiseni imikhawulo yokuthuthukiswa ngokunabileko kwabanzima. Ngenza isimemezelo sokobana amabhizinisi, iinhlangano zabasebenzi namabubulo basebenzisane nomkhandlu lo nawuthoma ngomsebenzawo oqakathekileko.
