Ukwakha Umphakathi Onganakuthunjwa  Kwelawulo Lombuso 

vukuzenzele unnamed

Ukulalelwa kobu fakazi malunga na nokuthunjwa  kwelawulo lombuso ku Komitjhana ePhenya  ngokuThunjwa kweLa wulo lomBuso kuphethwe  mhlaphanje, ngemva  kwamalanga angaphezulu kwe-1000 ufakazi wo kuthoma ethula ubufakazi bakhe.
USihlalo weKomitjhana, iSekela leJaji eliKhulu u-Ra-ymond Zondo uthe kungaba yinto eqakathekileko bona kube nabofakazi abanye abazokwethula ubufakazi, njengombana umsebenzi wekomitjhana sewuseduze nokuphela.
Le yiqophamlando esibekela tjhatjhalazi izehlakalo eza letha umonakalo elawulweni lombuso wentando yenengi.
Ngaphambi kobana iJaji uZondo ethule ubufakazi obutholakeleko neempha-kamiso zakhe ezihlahla indlela eya phambili kuMengameli, singavumelana soke bona umsebenzi weko mitjhana ube lisizo eliligugu.
Esikhathini esingaba minyaka emithathu, sizwe ubufakazi obuhlathulula iinsolo zekohlakalo ezenziwe ema-ofisini amakhulu. Sizwile ngezenzo zokwetjiwa kweengidigidi zamaranda wemali yombuso. Sezwa nokuthi angangani amaziko karhulumende, amabhizinisi wombuso namakhamphani enganyelwe ngurhulumende adlelezelwe iimalikazi.
Ukuvezwa tjhatjhalazi kokungenelela kwezenzo zokuthunjwa kwelawulo lombuso akukenzeki  emsitheleni, kodwana kwa gadangiswa bekwarhatjhwa ilizwe loke. Ukuvumela amaSewula Afrika bona ala ndele ikambiso yekomitjhana, kusizile ekuvuseleleni ukuzithemba komphakathi ekambisweni yentando yenengi ngendlela thuthukiswa ukwenziwa kwezinto tjhatjhalazi.  Ilizwe kumele lithokoze boke abalime indima emse benzini wekomitjhana; abaphenyi, abarhubhululi belwazi eliqakathekileko; obofakazi abethule ubufakazi; ababikiindaba ababike koke ngokuzikhandla; amagcwetha asize ngokwethula ubufakazi. Kumele sithokoze khulu nabantu abenengi ngamunye ngamunye, abanye babo abangakagagulwa, kodwana izenzo zabo zenza bona kusungulwe ikomitjhana le.
Laba babantu abavumbu lula lezizenzo zobugebengu, bajamelana nazo, bakhuluma bebathatha amagadango wokusungula amajima azokulwisana nekohlakalo le – emphakathini nange-msitheleni – ngomnqopho wokuqeda nya ukuthunjwa kwelawulo lombuso. Kuyinto ethokozisako ukwazi bona kungenca yomsebenzabo omuhle ukuthi ukusukela nje sizokwazi ukukhuluma ngokuthunjwa kwelawulo lombuso njengento yesikhathi esadlulako.  Ukuthunjwa kwelawulo lombuso akukazipheleli.
Kuqedwe msebenzi omuhle ohlanganyelweko wamaSewula Afrika asemakorweni ahlukahlukileko, asebenza eendaweni ezahlukahlu-keneko ngomnqopho  wokubuyisa igugu lentando yenengi esekelwe ngoko-mThethosisekelo. Begodu kukithi ukuqinisekisa bona izenzo ezinjengalezi azivunyelwa bona zenzeke godu. Eminyakeni emitha thu edluleko, sithethe amagadango ambalwa aqakathekileko woku lwisana nokukhwabanisa nokuthunjwa kwelawulo lombuso. Sakhe ngobutjha iinjamiso ezifana neBandla lezokuTjhutjhisa leliZweloke (i-NPA), iButho lamaPholisa weSewula Afrika (i-SAPS), iPhiko lezokuButhelelwa komThelo leSewula Afrika (i-SARS) nezinye. Kune sidingo sokobana  sihlele ezinye iinja miso ezinjengePhiko  lezokuPhenya lakwa-NPA elizokutjhutjhisa izelelesi zemilandu yokukhwaba nisa neSikhungo esi  Khethekileko sokuPhenya sakwa-SIU ngomnqopho wokubuyiswa kwemali yombuso eyetjiweko. Senze ngcono izinga lokulwisana nobugebengu ngokusungula i-Fusion Centre, eletha ama-ofisi wezomthetho ahlukahlukeneko ukwabelana imininingwana nokusebenzisana ekuphe nyeni imilandu yobugebengu. Sitjintje abaphathi bama bhizinisi wombuso ama nengi, besathoma ikambiso yokuwabuyisela ebujameni obuhle bokusebenza nebee mali. Sisebenzela ukufika endleleni etja yokusebenza kwama-SOE ekhuthaza ukwenzela izinto etjha-tjhalazini, ukunzinza nokuziphendulela. Omnengi umsebenzi omayelana nalokhu uragela phambili. Kuneendawo lapho iragelophambili belikhamba kancani kunangendlela ebesilindele ngayo begodu leziindawo sezifumana itjhejo elifaneleko.
Imiphumela etholakeleko neemphakamiso zekomitjhana zizokuqinisa imizamo yethu. Silindele bona ikomitjhana iveze ukutekateka kwehlelo lokusebenza ekungikho okukghonakalise ukuthunjwa kwelawulo lombuso. Lokhu kuzosiqinisa bona sithathe amagadango wokulungisa afaneleko kobana isenzwesi singasabuyelela.  Ije singatjho bona isikhathi sokuthunjwa kwelawulo lombuso siphelile, kodwana asikabehluli ubukhwabanisi nekohlakalo njengombana zizinto ezisadlangileko ekorweni yangeqadi nembusweni.
Nanyana zingafiki ezingeni lokuthunjwa kwelawulo lombuso, izenzo zobugebengu zithunaza khulu ilizwe lekhethu, zehlisa izinga lokusebenza kwee nkhungo bezidima amaSe wula Afrika izenzelwa ezinengi.
Ikohlakalo kusisenzo sokuziphatha kumbi khulu, kodwana iba yimbi ngokudlu leleko nayenziwa ngesikhathi sehlekelele. Lapha sikhuluma ngezenzo zekohlakalo ezimbi khulu ezenziwe ngomnyaka  ogadungileko nakuthe ngwa i pahla yokuzi vikela ebeyidingeka eku-lwisaneni nomabhubhisa oyi-COVID-19.
Siphendula ngokurhabako ukukhandela ubukhohla-kalobu, sathola abenze ubugebengobu bathathelwa amagadango. Lokhu kubu fakazi bokuzimisela kwethu ukuyisiphula ngomrabhu ikohlakalo.
Siqinise imithethokambiso yeZiko lezeeMali, sasu ngula i-Fusion Centre begodu sanikela iPhiko eliKhethekileko lezokuPhenya igunya lokuphenya yoke izwangoba tjho emayelana nobukho hlakali obenziwe  nakudlange i-COVID-19. Kokuthoma elizweni, sisabalalise nge inthanethi iimvumelwano zokuthenga kwepahla yokuzivikela ku-COVID-19 khona umphakathi uzazi fundela.
Mkhulu umonakalo  owenziwe kuthunjwa kwe lawulo lombuso elizweni lethu. Umthelela walokhu usazokulimaza nabanengi eminyakeni ezako. Kodwa na ngokusebenzisana, sesi thomile ukulungisa izinto. Sesithomile ukwakha ngobutjha nokubuyisela ubujamo endimeni.Silindele bona imiphumela yeKomitjhana kaZondo iqinise imizamo le ngokunge neleleko. Lokhu kuzosinikela ithuba lokuthatha iinqunto zokuqeda nya ukuthunjwa kwelawulo lombuso.
Mnengi umsebenzi osezako, zinengi iintjhijilo ekufuze siqalane nazo. Kodwana sisendleleni yokwakha u mphakathi onganabu  khohlakali nokuthunjwa kwelawulo lombuso.