MOTOR
Došlo došno.
Došlo došno.
I uga od grewa reseljeka dokomentacijeno informacijenog centra pr corecera Sevaštrebce!
Lowğluistorij Baptizav.
ljude koji živo hrvatskoj?
A lokalni izbori su u svakoj državi važni za,
mislim da su najvažni za ljudi,
jer zapravo biraju se predstavničke organi
i reko bih vlast na najnižemni ovo koji od kojih
direktno zavise svakodnevne potrebe ljudi koji žive na tom područu.
Specificnost ovih lokalnih izbora,
mislim da i to u svim drugim državama,
je što za njih mogu da glasaju samo oni koji žive na tom području,
koji imaju ličnu kartu i prebivalište,
recimo za razliku od predstavničkih ili parlamentarnih izbora,
gdje mogu da glasaju državljani,
određene države bilo gdje da se nalaze u svijetu,
pa se otvaraju biračka mjesta i u Australiji,
u Americi, svuda, jeli.
Ode morate doći na biračkom mjesto gdje imate adresu, gdje imate prebivalište.
I u kako su izborni statisticije da očekali srbi ove izbore u Kravatskoj?
Mi smo pričali mnogo o tome da je mnogo njih skinuto sa biračkog spiska pred ulazak u izbornu kampanju.
Šta se dogodilo od kako smo samo situacije?
Na osnovu zakona o prebivalištu koji,
donesen 2012, ali je skup stupio nas nagu 2014,
mnogo je izbrijsano Srba,
sa svog prebivališta samim tim izgubili su i ličnu kartu,
ali gorili su se brojke od 67.000 da u zadnjih 5 godina da ih je izbrijsano,
no to je taj broj je i veći jer se to odnosi na 11 županija od 20 i koliko ih ima,
plus Zagreb gradi, gdje ima takođe dosta Srba.
Ali je taj broj i veći rekoh,
jer je živilo Srba i ostali mežupanijama, ima i 20 da.
Ustavljete da dođete do podataka, kako se to dogodilo,
koji su to mehanizmi bili brisanja Srba sa biračkih spiskova?
Da, zakona o prebivalištu je jasan,
hrvatski zakor rekoh iz 2012,
rečeno je svi oni koji žive van,
znači je duže od godinu dana, ako ne opravdaju svoj izostanak
ili odlazak iz hrvatske biće od strane policije brisani.
Mogli su opravdati svoj izostanak ili izlazak iz hrvatske na duže od godinu dana,
oni koji su na privjeremenom radu negdje u svijetu,
tako što će dostaviti potfrdu ili firme u koje rade,
koji su na lječenu ili negdje na školovanju,
ili su najmoćnije stari i bolesni negdje na uzdržavanju
kod mlađih ili svoji članova porodice.
Koto nije u radio, ta je brisan.
I to se intensiviralo u ovo predlokalne izbore,
pa se pripisuje mekom ministru Orepiću iz Mosta.
Svatrate, je to bilo tendenciozno upravo da bi se taj broj naših biraca slanjo?
Naravno, ali to je dugoročno.
Mislim da neće se sad ti efekti pokazati sad na ovim lokalnim izborima,
koliko će se u budućnosti pokazati.
Znate, ima tu i ustavni zakon opravima nacionalnih manjina,
koji garantuje nacionalnih manjinama,
a u hrvatskoj i Srbiji,
i to najznačajnija, najbrojenija nacionalna manjina,
imaju određena prava na po svom učešću ustavništvu
na određeno i izborno jediničci,
ili na lokalu ili na područu cijele hrvatske,
od procenta od zavisi i njihova prava.
Pa i koliko će ih biti u prestavničkim tijelima samo uprave
ili uprave dole na lokalu,
koliko će biti načelnika, grado načelnika,
zamjenika župana.
Ali nije na osnovu ovog popisa birača,
nego na osnovu popisa stanovništva.
Dakle, pravi efekti ovoga brisanja
biše na narednim lokalnim izborima,
jer 2021. godine su novi ove izbori,
odnosno popis stanovništva,
tada će se pokazati da na popisu stanovništva
nema ono liko Srba,
koliko ih je bilo na pretvodnom popisu,
iz 2011 i onda će izgubiti prava.
Znate, sad im zakon garantuje
u kojoj župani imaju zamjenika župana,
ako ih je tamo više od 5% u učešću,
jer li tako stanovništva ne trenutno na spisku birača
i to je ono što je možda zabunu dosta donijelo u javnosti,
koliko ćemo sada izgubiti.
Ja sam noće spratio koliko je bilo moguće.
I kako se to čini sad?
Znači, znači, Srbi zadržati one pozicije
koje su imali i na pretvodnim lokalnim izborima.
Zato rekoh pravi efekti ovoga brisanja
će se vidjeti na narednim izborima,
na kononoga popisa.
Vićamo o statusu kvo?
Praktično u položavi Srba,
ili o tome da će on možda biti loši
u godinama koje dolaze, ne pričamo o pobljšanju.
Ovo što sam ja čuo svi izvori,
gore da će zadržati negnate tamo gdje su recimo,
tu je bilo ovaj gdje su Srbi imali većinu.
Većinu, to je nekih, mislim, 15-16 gradova o 128.
To su uglavno mali gradiči od neznam 900 stanovnika,
pa negdje maksimalno 8,000 dajeli.
I šta se sad tu može desiti?
Znači ako je izbrisano dosta Srba,
onda mogu da pobjede hrvati.
To se možda moglo, možda će se i desiti negdje,
kad vidimo konačne rezultate i sada,
jer negdje Srba bilo 60%,
gdje ih je bilo 99%.
Tamo gdje su bili tek nešto preko polovice,
moguće da već sada,
zakvađući tom brisanju, pobjedi neka druga na izborina.
I učeo atmosfera se nekako stvara,
minister Bulin je upravo juču,
govorio o tome da se stvara,
ta atmosfera da su Srbi nepuženi u Hrvatskoj.
I jučeo u izbornu jutro,
državni vrh predbođen predsedicom države
Kolindom Grabar Kitarović i premjerom Plenković
bio u Zagrbačkoj katedralina
misi služenja za ozloglašenog karadinala
aloizija stepinca.
Kada pogledamo to i kada se setimo
Kolindinog pevanja, Tom Sunove pesme u Lurdu,
koje je obde oznočeno kao jedan znak nepoštovanja,
kako možemo da razmišajemo i obšte,
da li je istina da se položi Srba
da taj način uopšto određuje?
Naravno da Srbi gube pozicije i prognoze
su dosta pesimistične šta će biti u budućnosti
da vas pozitim, recimo, početkom 90-ih
da je došlo do raspada zajedničke države,
jelisaf Raja, Hrvati, kao separatisti,
htjeli su svoju državu, ali državu u kojoj
i Srbi neće biti remetilački faktor.
Prvo što su radili, zbacili su ih izustava,
jer su Srbi do tada bili konstitutiva narod,
pa su onda prešli u nacionalne manjine
i sada smo govorili o lokalnim izborima
i o Srbima kao nacionalnoj manjini,
ili jednoj od nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Tuđ manje tada početkom 90-ih rekao
da će Srbskoj pitanje u Hrvatskoj
biti rješeno za svavremena,
kad ih ne bude bilo više od 3%
u kupnoj populaciji u Hrvatskoj.
Na 91, na tom popisu,
ih je bilo 12,2%.
O ovom zadnjem popisu, 2011,
bilo ih je 4,36%
poslije ovog brisanja.
Na idućem popisu, 2021,
sva je prilikda da će biti
kone i prestignuta želje na projekcija
Hrvatskoj establišmenta
iz početka 90-ih.
Da će biti biti ispod 3%
našto već sada upućuju ova brisanja.
A kako se pitan iz nima tome staje na put?
Gospoda Inaš Trbaciviste,
u tom dokumentacijonu informacijonom centru
već dugo na terenu sa podacima
kontaktirate i sa predpostanjem predstavnicima
i Evropske unije i sa regionalnim liderima.
Šta tu može da se uradi?
Da ta budućnost koja je takva,
dakle praktično minimizira na uloga Srba na tom području,
ne bude takva da se to promeni?
Koli su to koreci?
S obzorom da jevo sada pričuli to i sici u atmosferi?
Moglo je.
Sve teže i teže što odmičemo od rata.
Recimo da su 95. postevnih akcija
Blesak i Oluja, da je međunarodna zajemnica,
ma šta go to značilo?
Da su proglasili humanitarnu katastrofu,
ali tako kao što su uradni sa albancima na Kosovu,
onda bi i situacija bila drugačija.
Međutim, to se nije desilo.
I zato se Srbi nisu vratili,
ni przo, ni polak.
Samo da vam kažem, recimo da
hrvatski statistički zavod i hrvatska država
prati od 2002. godine na godišnjem nivo u migracije.
I u mjesto da se Srbi vračaju u nečom većem broju,
imamo obrnotu situaciju, tako zvani tih i egzodus,
gdje se gdje još više Srba bježi iz hrvatske
u svijet, posebno u Srbi,
u nego što i se i Srbi je vraćao.
To je negli zadnji godina je to išlo na jedno povratmika u hrvatsku
čak šest odseljenih iz hrvatske prema Srbi.
Moramo imati na umu i da je staračka populacija
se i vratila ili ostala tamo u hrvatskoj.
Biološki sat radi, oni umiru,
a tamo gdje nemate radno i plodno sposobnih ljudi,
gdje nema djece, nema ni budućnosti.
Šta je moguće uraditi?
Moguće da neko natira hrvatsku da promjeni
tu politiku prema Srbima, da im vrati njihova imanja,
da im popravi kuće, da im vrati stanove,
da im da isplati penzijene, isplačene,
da ih skine sa procesnih, satih lista,
procesuiranih zaratne zločine.
Svaki taj segment odraća ljude od povratka.
Vrlo često govorimo ja,
ili to je moja specijalnost ovi procesi zaratne zločine.
Hrvati su još početkom 90-ih osmistili
jedan vrlo-vrlo perfida način kako Srbe istjerati,
kako ih sadakacu istjerani držati što dalje od granica hrvatske države.
Praktično bili uslovi za ulazak hrvatske u Evropsku Uniju,
to čemu sada govorite, a to sada izlada
kao praktično vrsta nemoguće misije, kao nisu ulazati niko nevenilo.
Pa još kore pogoršala se situacija,
recimo, o hrvati su se po mnogo čemu bili primirili,
da kažem, u odnosu prema barružnom ponašanju prema Srbima.
Ali kako je moguće da su imali jednu strategiju preulasku
u Evropsku Uniju koja se potpuno promenila nakon ulazku?
Pa oni su uvijek vrlo mudro postupali u život, znali su šta žele
i kako to ostvariti za razdiku od nas Srba,
koji biše tako emotivno nastupamo,
a na kraju isto popustimo kad nas pritjeraju prizid.
Hrvati su vrlo mudro i na duge staze sve isplanirali.
Oni recimo, znate čin su ušli u Evropsku Uniju,
počeli su odnosi prema Srbima kao i početkom 90-ih.
I danas su ti odnosi vrlo, vrlo, vrlo loši, vrlo ružni.
Evo recimo, spomenuću vam samo ovo što se jučer i ovi dana
pojavljuje u medijima, kako recimo je u kninu,
to su jučer medije objavili, prekopavaju grobove Srbske.
To je, kako bih reko, brisanje i posjednjih tragova Srba
da su bili na tom područu, kako prekopavaju,
pa ne znam, prošlo je godne negdje u vreme oluje,
o tome s isto mnogo pisalo i govorilo, osvanili su na grobovima
Srbskim, dole recimo na kninskom, buzimam kao primjer knin,
da pozivaju vlasnike grobova da se jave pogrebnom preduzeću
i da plate, ono što nisu platli, kako sto kaže, naknade za čišelje grobova,
jelo državanje grobova. Naravno, ljudi su rasuli po cijelom svijetu
i ne znaju uopšte za te pozive. I sada ovi danas osvanili obaveštenja
na onim grobovima, kaže, ne zna se koje vlasniko ovo ga groba
nije plaćena naknada i smatra se da se grobno mjesto može...
Biste to nazvali tih ih egzodus?
Da, ono je bio tih egzodus na osnovu tih potezata.
Ili imate ovo sada isto, recimo, tamo u Gospiću, visim da i danas neke novine
pišu da u Gospiću isu su Srbi vlasnici pozvani sami da o svom trošku
odnesu one ruševine, šut od kuća...
I da plate razlišćavanje, četeli smo ju...
O svom trošku da to urade, ja se slažem da treba održavati i grobove,
slažem se da treba i očistiti ruševine, ali to rade i u cijelom svijetu.
Znate, ali kravati zanemaruju da, kao i na ovim lokalnim izborima,
oni zanemaruju zapravo da je bio rat i ne trepiraju napravila način posjedice,
posjedice rata. Prema tome, ako ste čovjeku minirali, opječkali pa minirali kuću,
pa još tražite od njega da o svom trošku to rašćisti,
onda bi bilo korektno da kažem pošteno da to država o svom trošku u radi,
jer u tim ruševina ma svašta se dešava, nije to dobro za okolino,
ili tamo ima zmija, ima svega i svačega opasnost po...
ružno je to i vidjeti, ali nemojte još tražiti od ljudi kojima ste
svutu štetu učinili da još i oni popravljaju.
I verujem da ljudi i nemaju snage ni u sebi da se ti me sadabaraju.
Mnogi i ne znaju, mnogi i ne znaju za to, a mnogi koji znaju,
nemaju snage da to, nemaju ni para da se to oplati.
Ovo je dan primjer od prije nekoliko godina ovamo iz Zapadne Slavonije,
gdje su čovjek je tražio obnovu kuće svoje.
I onda se začudio kad su ga obavjestili, pa vi nemate ni par celu,
a ima oje i kuću i par celu.
I njega su pozivali, a on ni znao, ti pozivi nisu dolazni kođega u Srbiju,
da odkloni taj šut, jer li pa kada on to nije, onda i to gradu radio,
kao što će i sada uraditi verovatno u Gospiću,
platili su izbođaču Radova, a onda su ponovu njega tužli, da on to mora,
da gradu plati, ono što su oni jeste, pa kato nije prodali se mu par celu
i sad je ostalo i bez par celu.
I upravo negde i ta visoka politika se preliva na život ljudi u Hrvatskoj život Srba na to i mislim,
kvala vam mnogo što ste bili gosni.
Bila bi dobro što baš u takvim konkretnim situacijem može da se uredi kad čovit poznaje kodat.
